klima24.hrSve o klimama na jednom mjestu
Montaža i servis

Klima ili električna grijalica: što je povoljnije?

Voda iz unutarnje jedinice nije nešto što treba ignorirati. Saznajte što sigurno provjeriti, kada isključiti klimu i kada pozvati servis.

Uredništvo Klima24.hr · Vodič za kupnju · Informativni sadržaj

Električni uljni radijator i zidna klima u zimskom dnevnom boravku
Ukratko

Usporedba grijanja klimom i električnom grijalicom: učinkovitost, primjer troška, ograničenja i kada je koji uređaj praktičniji.

U čemu je ključna razlika?

Električna grijalica s otpornim grijačem pretvara električnu energiju u toplinu izravno u prostoriji. Za približno jednu kilovatsat utrošene električne energije isporučuje približno jednu kilovatsat topline na mjestu uporabe. Klima-uređaj u načinu grijanja radi kao dizalica topline zrak–zrak: električnu energiju koristi za prijenos topline iz vanjskog zraka u prostor. Zbog toga u odgovarajućim uvjetima može isporučiti više toplinske energije nego što potroši električne. To nije stvaranje energije ni trajno zajamčen omjer. Učinak se mijenja s vanjskom temperaturom, vlažnošću, načinom rada i karakteristikama uređaja.

Što znače COP i SCOP?

COP je omjer isporučene topline i potrošene električne energije u određenim uvjetima mjerenja. Ako je COP u nekoj točki 3, uređaj za 1 kWh električne energije isporučuje približno 3 kWh topline. SCOP opisuje sezonsku učinkovitost prema standardiziranim pretpostavkama i služi za usporedbu uređaja. Ne znači da će konkretan stan ostvariti identičnu vrijednost. Električna grijalica nema isti mehanizam prijenosa topline; kod nje se za usporedivu isporučenu toplinu u pravilu troši više električne energije nego kod učinkovite klime. No stvarna isplativost ovisi i o nabavnoj cijeni, ugradnji i načinu korištenja.

Primjer izračuna bez izmišljenih cijena

Pretpostavimo da prostoriji treba 6 kWh topline tijekom promatranog razdoblja. Otpornom grijalicom za tu količinu treba približno 6 kWh električne energije. Ako bi klima u istim uvjetima ostvarila prosječni COP 3, potrošila bi približno 2 kWh električne energije. Razlika u potrošnji bila bi približno 4 kWh. Trošak se računa množenjem potrošenih kWh s ukupnom primjenjivom cijenom električne energije. Ovaj primjer je ilustracija, a ne prognoza računa: u praksi COP nije stalan, postoje ciklusi odleđivanja i različiti gubici prostora.

Kada klima obično ima prednost?

Za redovito grijanje prostorije tijekom većeg dijela sezone kvalitetno odabrana klima često ima prednost u potrošnji električne energije. Posebno je korisna ako već postoji radi hlađenja pa nije potrebna nova investicija samo za grijanje. Važno je da uređaj ima odgovarajući toplinski učin pri temperaturama koje se očekuju na lokaciji. Nije dovoljno usporediti samo naljepnicu s nazivnom snagom ili najnižu temperaturu rada. Prije oslanjanja na klimu kao glavni izvor grijanja korisno je pročitati vodič o grijanju klima-uređajem zimi.

Kada električna grijalica može biti razuman izbor?

Grijalica je jednostavna za povremeno kratkotrajno dogrijavanje male prostorije, primjerice ako ne postoji mogućnost ugradnje vanjske jedinice. Obično ima niži početni trošak i ne zahtijeva montažu rashladnog sustava. To ipak ne znači da je jeftinija za svakodnevni višesatni rad. Kod prijenosnih grijalica treba poštovati sigurnosne razmake, ne prekrivati uređaj i ne koristiti neprimjerene produžne kabele. U vlažnim prostorima važna je prikladnost uređaja i upute proizvođača. Za dulje grijanje najprije treba procijeniti ukupni trošak, a ne samo cijenu uređaja.

Zašto je raspored prostorija važan?

Jedna unutarnja jedinica ne može uvijek ravnomjerno zagrijati zatvorene spavaće sobe, hodnike i udaljene dijelove stana. Ako je raspored nepovoljan, dodatna grijalica može služiti kao lokalna dopuna, iako je po isporučenoj toplini manje učinkovita. Na rezultat utječu otvorenost tlocrta, izolacija, položaj jedinice i strujanje zraka. Ne preporučuje se odabirati preveliku klimu samo zato da bi toplina doprla u udaljenu prostoriju. Stručno planiranje položaja i kapaciteta često je važnije od samog broja kilovata na deklaraciji.

Što se događa tijekom hladnih i vlažnih dana?

Pri nižim vanjskim temperaturama raspoloživi učin i učinkovitost pojedinih klima mogu pasti. Na vanjskoj jedinici može se stvoriti inje pa uređaj pokreće odleđivanje. Tijekom tog procesa grijanje prostorije može kratko oslabjeti ili stati. To ne znači automatski kvar. Ipak, trajno zaleđivanje, kodovi pogreške ili neuobičajeno slab učin zahtijevaju provjeru. Korisno je razumjeti zašto se vanjska jedinica zaleđuje zimi i kada je potreban serviser.

Kako pošteno usporediti ukupni trošak?

Usporedba mora uključiti cijenu uređaja, moguću montažu, očekivani vijek uporabe, redovito održavanje i potrošnju pri stvarnom režimu rada. Klima koja se koristi i ljeti može imati dodatnu vrijednost, ali joj treba osigurati pravilnu ugradnju i održavanje. Kod električne grijalice važna je potrošnja pri broju sati rada, a ne samo maksimalna snaga navedena na kutiji. Dobar početak je bilježiti očitanja brojila ili mjeriti potrošnju prikladnim mjernim uređajem, uz poštovanje sigurnosnih uputa. O uštedi pročitajte i kako smanjiti potrošnju struje klima-uređaja.

Što je s kvalitetom zraka i ugodom?

Ni klima ni električna grijalica ne zamjenjuju provjetravanje. Klima može snažnije pokretati zrak, pa položaj unutarnje jedinice i brzina ventilatora utječu na osjećaj propuha. Grijalice imaju drukčiji način raspodjele topline; neki modeli lokalno zagrijavaju površine, a drugi zrak. Suh osjećaj u prostoru često je povezan s relativnom vlagom koja pada pri zagrijavanju zraka, a ne nužno s time da uređaj uklanja vodu iz prostorije. Treba redovito provjetravati i održavati opremu prema uputama proizvođača.

Zaključak: koja je opcija povoljnija?

Za redovito grijanje, pravilno dimenzionirana klima često troši znatno manje električne energije od otporne grijalice za jednaku isporučenu toplinu. Za rijetko, kratko dogrijavanje grijalica može biti praktičnija zbog niskog početnog troška. Nema univerzalnog odgovora bez podataka o prostoru, vanjskim temperaturama, satima korištenja i tarifi električne energije. Ako se tek bira oprema, preporučuje se stručna procjena toplinskih gubitaka i pregled tehničkih podataka. Dodatne teme nalaze se u kategoriji klima uređaji.

Česta pitanja (FAQ)

Troši li klima uvijek manje od grijalice?

Ne u svakoj situaciji. U pravilu je učinkovitija pri odgovarajućim radnim uvjetima, ali stvarna potrošnja ovisi o uređaju, temperaturi i načinu uporabe.

Može li grijalica imati učinkovitost veću od 100 %?

Otporna grijalica na mjestu uporabe gotovo svu potrošenu električnu energiju pretvara u toplinu; ne prenosi dodatnu toplinu izvana kao dizalica topline.

Je li SCOP isto što i stvarni COP?

Nije. SCOP je standardizirani sezonski pokazatelj, dok se trenutačni COP mijenja s uvjetima rada.

Isplati li se kupiti klimu samo za grijanje?

To ovisi o cijeni uređaja i montaže, broju sati rada, toplinskim gubicima i alternativnim načinima grijanja.

Može li jedna klima grijati cijeli stan?

Ponekad može, osobito kod otvorenog tlocrta, ali zatvorene i udaljene prostorije mogu ostati hladnije.

Izvori i dodatna literatura

Za tehničke oznake i opća načela usporedbe korisni su sljedeći izvori. Podatke o konkretnom modelu uvijek provjerite u njegovoj službenoj dokumentaciji.